History and Evolution of Fretilin


FRENTE REVOLUCIONÁRIA DE TIMOR-LESTE INDEPENDENTE (FRETILIN)
Dili, Sept. 11, 1974 (48 years old)
Frente Revolucionaria de
Timor-Leste Independente – FRETILIN, hahú moris ho fundasaun Asosiasaun
Social-Demokrata Timorense ne’ebé harii iha loron-20 fulan-Maiu tinan-1974.
Fulan 3 hafoin ninia kriasaun, ASDT disolve tiha no harii fila fali FRETILIN
iha loron-11 fulan-Setembru tinan-1974.
FRETILIN harii nu’udár resposta ba
neseidade atu hamosu organizasaun ida ho karaterístika movimentu ka frente Libertasaun
Nasional ida, ne’ebé lori responsabilidade boot atu lidera no lori povu Timor-Leste luta ba
Ukun Rasik An no atu defende povu no País nia vida hasoru ameasa invazaun husi
rejime Indonesia. Nune’e, FRETILIN, mosu nu’udár movimentu nasionalista dahuluk
iha Timor-Leste iha ámbitu no dezenvolvimentu polítika iha tinan-1974.
FRETILIN mosu nu’udár organizasaun
ida “...ne’ebé reúni forsa nasionalista no anti-kolonialista sira hotu iha
Timor-Leste ho objetivu komum ida: povu Timor-Leste nia libertasaun husi
opresaun kolonialista sira nian.” FRETILIN mós defini atu “lori Povu
Timor-Leste atu hahu lao iha dalan ba progresu, páz no Liberdade. FRETILIN rejeita kualker forma kolonializmu
no neokolonializmu ho finalidade ida iha ne’ebé Povu Timor-Leste bele hetan
duni Ukun Rasik An lolós, Livre no Prósperu ….”
Iha fulan-Novembru tinan-1975 nia
laran, Komite Central FRETILIN nian deside atu halo teritoriu kolonial ida
ne’ebé mak abandonadu atu sai Esetadu ida Independente. Ba ida ne’eduni mak iha
loron-28 fulan-Novembru tinan-1975 FRETILIN halo proklamasaun unilateral ba
Repúblika Demokrátika Timor-Leste nia Independensia, antes invazaun husi rejime
Indonesia nian.
FRETILIN partidu polítiku ida iha
Timor-Leste ne’ebé mak hamrik ho hakarak atu defende independensia no garante
soberania nasional. FRETILIN hakarak atu harii rejime direitu demokrátiku ida
ne’ebé mak hatúr iha justisa sosial, toleransia polítika no iha hadiak povu nia
moris no iha ne’ebé ema Timor oan hotu-hotu iha fatin atu hola parte iha
Timor-Leste nia konstrusaun.
Hanesan forsa polítika ida,
FRETILIN konserva ninia natureza frentista. FRETILIN kontra forma dominasaun no
opresaun kolonial, neo-kolonial no expansionista. FRETILIN mós kontra forma
saida deit husi explorasaun ekonómika, sosial, polítika ka militar ho baze ba
prinsipiu sira humanista ninian; justisa sosial, demokrasia, liberdade,
toleransia, progresu no independensia nasional.
Nu’udár forsa polítika ida, FRETILIN
fiar no defende povu nia partisipasaun no kontrola ba jestaun ba povu nia
interese iha nivel lokal, rejional no nasional. FRETILIN mós fiar no defende
dezenvolvimentu ida ne’ebé mak integral no ekilibradu, ne’ebé mak akompaña ho
kriasaun kondisaun humana no institusional ne’ebé bele fo kompetensia no poder
ba autoridade no servisu sub-nasional sira.
FRETILIN fiar no defende
demokrasia partisipativa, no fiar e defende mós katak rikusoin sira iha rai
leten no iha rai okos, iha plataforma marítima no iha Timor-Leste nia zona
ekonómika exkluzivu konstitui povu nia direitu sira no propriedade Estadu ida
ne’ebé mak demokrátiku no Independente.
Dadauk ne’e, FRETILIN mak forsa
polítika maioria iha Timor-Leste ne’ebé forma bankada parlamentár boot liu iha
Parlamentu Nasional ho deputadu nain 23.
Husi tinan-2002 to’o tinan-2006,
FRETILIN kontrola maioria absoluta iha Parlamentu Nasional no deputadu nain 55
husi total deputadu nain 88 iha Parlamentu Nasional. FRETILIN mak lidera
Primeiru Governu Konstitusional ne’ebé hahú harii Eestadu Timor-Leste husi
zero. Ho forsa maioria absoluta iha Asembleia Konstituinti ne’ebé mak hakerek
Konstituisaun ida ne’ebé progresivu no modernu.
Iha governu no kontrola formsa
maioria iha Parlamentu Nasional mak FRETILIN hamosu Lei Fundo Petrolíferu ne’ebé
regula no rai osan ne’ebé mai husi Timor-Leste nia mina no gas iha tasi Timor.
Fundo ida ne’eduni mak hahu husi tinan-2006/07 finansia Orsamentu Jeral Estadu
tinan-tinan hodi hala’o Timor-Leste nia dezenvolvimentu iha seitor hotu-hotu.